Categories
fashion

Uništavanje neprodane robe

U posljednje dvije godine mediji su preplavljeni člancima o različitim brendovima koji uništavaju svoju neprodanu robu. Iako novost za javnost to je zapravo već desetljećima uobičajena industrijska praksa. Štoviše, uvođenje brze mode i masovne proizvodnje proširilo je praksu i pogoršalo problem.

2010. godine Jim Dwyer iz The New York Timesa napisao je članak o studentu s Graduate Center City University iz New Yorka koji je na 35. ulici u blizini Herald Squarea, otkrio vreće smeća s prerezanim kaputima, rukavicama i tenisicama. Otkriveno je da su proizvode odbacili Wal-Mart i H&M. Sedam godina kasnije, Dwyer je izvijestio o sličnoj priči – ovog puta, međutim, Nike je uništio svoje tenisice prije nego što ih je bacio.

Ono što je pogoršalo situaciju je činjenica da su nekoliko metara od vreća za smeće sjedili beskućnici u očajničkoj potrebi tople odjeće tijekom hladnih zimskih mjeseci. Na pitanje glasnogovornik Nikea je rekao da cipele ne zadovoljavaju standarde tvrtke za opskrbu, recikliranje ili doniranje. Nedavno je otkriveno da ovakvo ponašanje nije specifično samo za “fast fashion” već se javlja i na razini luksuznih brendova.

U Burberryjevom godišnjem izvješću, navedeno je da su „godišnji troškovi uništavanja proizvoda iznosili 38 milijuna dolara.” Ova jedna rečenica u izvješću od 200 stranica razbjesnila je dioničare koji su pitali zašto neprodani proizvodi nisu ponuđeni njima. Uslijedio je jedan od najvećih Burberryjevih skandala u povijesti tvrtke. Senzacionalistički naslovi u medijima, popraćeni novo skovanim hashtagom “#burnberry”. Burberryjevi pravni, financijski, marketinški i proizvodni timovi pokušali su sastaviti nekakvo rješenje ove situacije. Mjesec i pol nakon toga, izvršni direktor Burberryja otkrio je strategiju modne kuće.

Dakle, unutar onoga što je označeno za “uništenje”, već postoji značajan dio koji se reciklira ili koristi ili daruje. Također mijenjamo način rada i ciljeve u smislu operativne učinkovitosti. Glavna je točka kako gledamo na svoj model, od dizajna pa sve do trgovina. Počeli smo s našim dizajnom i pristupom robnoj razmjeni koji se potpuno mijenja u odnosu na prošlost. Imat ćemo jasnije kolekcije s boljim ciljanjem, bilo na kalendarski, zemljopisni ili neki drugi način. S druge strane gradimo jasan globalni pregled inventara kako bi mogli bolje njime upravljati. Uz sve to sada smo u poziciji da prestanemo uništavati gotove proizvode.

Na prvi pogled plan koji su osmislili Burberryjevi timovi uvjerljiv je, no provedba je daleko složenija od opisanog, a dugoročni učinci tek će se vidjeti. Iako su vijesti pokrivale početnu histeriju oko skandala, nitko se nije nadovezao da vidi jesu li neka rješenja identificirana ili provedena.